Endoproteze kuka i koljena
Artroza je kronično, progresivno, degenerativno propadanje sinovijalnih zglobova, najčešće kukova i koljena, jer su oni tokom života najopterećeniji. Taj, naglašen proces starenja zgloba manifestira se stanjenjem hrskavičnog sloja zgloba zbog genetski uvjetovanog kvaliteta hrskavice, (primarna artroza) ili povećanog opterećenja, deformiteta, traume, metaboličkih poremećaja (sekundarna artroza). Suženje zglobne pukotine dovodi do približavanja zglobnih ploha i posljedične labavosti zglobne čahure, povećanja mikrokretnji i trenja u zglobu. Tri stadija pogoršanja artroze koljena.
Klinički se to manifestira kao jaka bol, ukočenost i deformacija zgloba. U početnom stadiju fizikalna terapija daje rezultata, međitum ukoliko tegobe se pogoršaju u obzir dolazi hirurška zamjena zgloba- ugradnja endoproteze kuka ili koljena. Implantacija totalne endoproteze omogućuje odmah puni oslonac, oslobađanje štaka je nakon 3 mj., povratak punim aktivnostima nakon 3-6 mj., osim kontaktnih i težih sportova.
Što je artroplastika?
Artroplastika je kirurški zahvat ugradnje umjetnog zgloba. Umjetni se zglobovi nazivaju endoproteze, umeću se umjesto bolesnog, odnosno oštećenog zgloba.
Kako je građeno koljeno?
Koljeno je zglob između bedrene kosti (femura) i goljenične kosti (tibije- kost potkoljenice), te ivera (patele). Krajevi kostiju u zglobu obavijeni su zglobnom hrskavicom. Zglobna hrskavica je glatko i elastično tkivo koje štiti površinu kostiju od oštećenja, apsorbira opterećenja te omogućava glatko klizanje rubova kostiju jednog uz drugi smanjujući trenje i pritisak između njihovih rubova prilikom pokreta. Cijeli je zglob obavijen elastičnim tkivom koje se naziva zglobna kapsula. Unutarnji sloj zglobne kapsule naziva se sinovijalna membrana koja u zglob luči sinovijalnu tekućinu. Sinovijalna tekućina podmazuje zglob i hrani hrskavicu. Menisci su vezivno-hrskavična tkiva koja se nalaze unutar koljena, polumjesečasta su oblika (oblika slova C). Postoje dva meniska, medijalni i lateralni menisk, koji se nalaze u koljenu položeni na zglobnoj hrskavici između femura, tibije i patele. Menisci služe kao amortizeri u koljenu, apsorbiraju opterećenje prilikom pokreta te povećavaju stabilnost koljena, također štite zglobnu hrskavicu od trenja prilikom pokreta.
Zašto se ugrađuje endoproteza?
Umjetni zglob koljena se ugrađuje kada dođe do propadanja zglobne hrskavice zbog čega se kosti u zglobu trljaju jedna o drugu prilikom pokreta. Posljedica je deformacija i oštećenje njihovih krajeva, te bol i otežanost pokreta. Kada se zglobna hrskavica „istroši“ (zglob postaje krut i ukočen, a pokreti iznimno bolni), umjetni se zglob umeće kako bi se spriječilo daljnje oštećenje krajeva kostiju. Endoproteza se umeće kako bi se uklonila bol i povratila pokretljivost u zglobu, odnosno kako bi se nadomjestila funkcija oštećenog zgloba, što podiže kvalitetu i olakšava život pacijentu.
Kako izgleda ugradnja endoproteze koljena?
Više je vrsti endoproteza (glavne su cementirana i bezcementna). Vrsta koja se ugrađuje pojedinom pacijentu ovisi o njegovoj dobi, svakodnevnim aktivnostima, uzroku oštećenja, deformaciji koljena, koštanoj masi i sl.. Endoproteza zgloba koljena se sastoji od tri glavna dijela: tibijalna, femoralna i patelarna komponenta. Femorala komponenta je obično izrađena od metala, dok su tibijalna i patelarna komponenta izrađene od metala i plastičnog dijela. Plastični dio (podložak) preuzima ulogu meniska i hrskavice, štiti metalnu površinu endoproteze. Prilikom operacije odstranjuju se oštećeni dijelovi (površine) femura, tibije i patele. Zatim se na njihovo mjesto ugrađuju dijelovi endoproteze koji se zatim spajaju i učvršćuju tvoreći novi umjetni zglob.
Kako izgleda rehabilitacija nakon operacije?
Pacijente se zadržava u bolnici 2 do 4 dana nakon operacije. Potrebno je koristiti pomagalo za kretanje (hodalice, štake…). Terapija se ponekad započinje u bazenu. Vježbanjem u bazenu manje se opterećuje zglob, a pokrete i vježbe lakše je izvoditi u vodi. Slijedi individualizirani rehabilitacijski program. Cilj je vratiti snagu i stabilnost zgloba koljena. Započinje se metodama za smanjenje boli i upale (led, mirovanje, protuupalni lijekovi). Na početku programa pasivnim se istezanjem nastoji povratiti opseg pokreta (vođenim od strane terapeuta), dodaju se izometrične vježbe (statičke vježbe) jakosti za mišiće prednje strane natkoljenice (kvadriceps), ali i mišiće kukova i potkoljenice. U terapiji se koriste kineziterapijske vježbe ravnoteže i stabilnosti, jakosti, te proprioceptivne vježbe. Glavni cilj rehabilitacijskog programa jest povrat snage i sposobnosti hoda, te vršenja svih ostalih aktivnosti bez rizika, kao i postizanje što bolje stabilnosti, opteretivosti i trajnosti umjetnog zgloba.
KUK
Kuk spada u pokretne zglobove, najveći je i jedan od najvažnijih zglobova, budući da ima nezaobilaznu ulogu u razvoju i očuvanju pravilne arhitekture celokupnog lokomotornog sistema, odnosno statike i simetrije tela.
Operacija kuka
Zbog toga je razumljivo da prevencija povrede kuka zauzima posebno mesto sa aspekta očuvanja zdravlja i normalne pokretljivosti svakog pojedinca, ali i sa zdravstveno – ekonomskog aspekta.
Prelom kuka – Operacija kuka
Pojmom prelom kuka obuhvaćene su različite vrste preloma ovog zgloba, ali se uobičajeno odnosi na prelome gornjeg dela butne kosti u blizini spoja sa karličnom kosti.U zavisnosti od mesta, vrste i jačine preloma simptomi mogu da budu različiti, ali u svakom slučaju njih čini bol različitog intenziteta i ograničenost, odnosno nemogućnost pokreta povređene strane.
Terapija preloma kuka, u zavisnosti od kliničke slike, može biti konzervativna ili hirurška.
U konzervativne metode spadaju dugotrajna imobilizacija odnosno mirovanje bolesnika, uz primenu lekova kao što su analgetici i kortikosteroidi, ali ovaj terapijski pristup je vrlo često nedovoljan i rezervisan za mali broj pacijenata sa lakšim prelomima.
Najčešće je neophodna hirurška intervencija (operacija kuka), a u nekim slučajevima je neophodna i ugradnja veštačkog kuka.
Endoproteza kuka (veštački kuk)
Operacija kuka – Najčešći razlog ugradnje totalne endoproteze zgloba kuka je artroza kuka ili prelomi (bilo sveži ili zastareli).
Kakve artroze mogu biti
Kod primarnih artroza nije poznat razlog nastanka artroze, dok sekundarne artroze nastaju zbog reumatskog ili sličnog oboljenja, kao i post traumatskih stanja ili ranijih operacija.
Operacija kuka sa ugradnjom totalne endoproteze, odnosno veštačkog kuka(veštački kuk), je jedna od najčešćih i najuspješnijih operacija u ortopediji . Moderne tehnologije izrade proteza kuka, kvalitetni biomaterijali i napredna operativna tehnika omogućavaju brz postoperativni oporavak i potpun nestanak bola koji je bio prisutan pre operacije.
Vrste proteza kuka
Prilikom izbora vrste proteze svakom pacijentu se pristupa individualno i uzima u obzir mnogo faktora. Neki od njih su starosno doba pacijenta, stepen oštećenja zgloba kuka, anatomske karakteristike, očekivani stepen telesne aktivnosti, prvobitne bolesti ili prethodne intervencije. Bescementne proteze kuka se ugrađuju mlađim pacijentima sa neophodno očuvanom koštanom strukturom koja će urasti u protezu i ostvariti čvrstinu.
Ovaj tip proteze se ujedno i ugrađuje kod većine naših pacijenata. Kod starijih pacijenata i pacijenata s neadekvatnom kvalitetom kosti (najčešće osteoporoza) ugrađujemo cementnu protezu. Starost pacijenta je samo jedan od faktora koji utiče na odluku o vrsti ugradne proteze.
Revizija totalne proteze kuka (reoperacija kuka)
Revizija totalne proteze kuka ( reoperacija kuka ) je danas standardna procedura, kako u našoj ustanovi, tako i u svetu. S porastom broja operacija ugradnje totalne proteze kuka sve je više revizija kuka (reoperacija kuka).
S vremenom dolazi do sitnih pomaka u koštanom ležištu i trošenja materijala proteze, što uzrokuje bolove prilikom kretanja, koji se s vremenom mogu pojačavati.Iz tih razloga, potrebno je jednom godišnje obaviti ortopedski pregled i napraviti RTG snimak operisanog kuka.
Osim saniranja preloma, povrede i ugradnje proteze kuka značajno mesto zauzimaju i takozvani biološki zahvati i intervencije gde se obolela funkcija zgloba dovodi u fukcionalno stanje uz pomoć regenerativnih terapija (PRP i ACP) ili bioloških operacija (matične ćelije) bez ugradnje veštačkog kuka, uglavnom kod mlađih osoba.
Kako se izvodi postupak operacije kuka
Nakon preoperativne pripreme i odluke koja vrsta anestezije je najadekvatinja (blok anestezija, spinalna ili opšta anestezija) pristupa se operaciji.Bitno je napomenuti da je oštećenje muskulature minimalno, što omogućava brzu rehabilitaciju uz očuvanu funkciju mišića kuka.
