Ova stranica je trenutno u fazi izrade. Molimo vas za razumijevanje dok radimo na unapređenju sadržaja i funkcionalnosti. Vaš S-tetik!

+387 51 430 888 | +387 65 445 544

info@s-tetik.com

Pon-Pet 08:00-20:00 | Sub 08:00-13:00

Pon-Pet 08:00-20:00
Sub 08:00-13:00

    Ovaj obrazac koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se vaši podaci obrađuju.

    Deformiteti stopala djece i odraslih

    Deformiteti stopala djece i odraslih

    Stopalo se sastoji od 26 kostiju i 32 zglobne površine. Stopalo čini veliki broj mišića, tetiva, neurovaskularnih elemenata i ligamenata. Funkcija stopala, pored hoda, jeste i mogućnost da se izvedu dve osnovne funkcije:
    funkcija pasivno-statičkog opterećenja pri stajanju, nošenje tereta tela
    aktivno-elastična-dinamička funkcija pri kretanju, pomeranje tela u prostoru

    Ove dve naizgled suprotne funkcije (stabilnost i elastičnost) postignute su zahvaljujući svodovima koji se određuju prema tačkama koje su najviše izložene pritisku. To su:
    pozadi: tuber kalkaneus (peta)
    anteromedijalno: glavica prve
    anterolateralno: glavica pete metatarzalne kosti

    Kada se spoje dobijaju se tri luka:
    uzdužni unutrašnji luk
    uzdužni spoljašnji luk
    poprečni luk

    Visina uzdužnih lukova određena je najpre oblikom kostiju, snagom mišića i otpornošću ligamenata. Svaki čovek se rađa sa ravnim stopalima. Lukovi stopala počinju da se da se formiraju kada beba (dete) počne da hoda, što je najčešće sa 12 meseci života. Do treće godine života lukovi stopala su potpuno i definitivno formirani.

    Dobro, pravilno razvijen svod stopala karakteriše :
    kruškasti oblik pete
    prednji deo stopala spojen sa petom uskom spojnicom
    uočljiv ugao na prelazu iz spojnice u prednji deo stopala
    jasni otisci svih pet prstiju

    Poremećaj u građi ili obliku jedne kosti stopala izaziva poremećaj i u funkciji stopala. Ove malformacije se progredijentno uvećavaju tokom rasta i izazivaju sekundarne promene na susednim i udaljenim segmentima (kolena, kuk, kičma). Začarani krug nastanka deformiteta stopala započinje promenom oblika i položaja stopala, na koja deluju biomehaničke sile koje, tokom opterećenja, najčešće hodom, vremenom menjaju oblik stopala funkcionalno, estetski i strukturalno.

    Svi deformiteti stopala mogu biti:
    urođeni – kongenitalni, koji su prisutni pri rođenju
    PES METATARSUS VARUS
    PES EQUINOVARUS
    stečeni deformiteti – nastaju u toku života
    PES PLANOVALGUS

    UROĐENI DEFORMITETI STOPALA – KONGENITALNI
    Kongenitalni deformiteti stopala predstavljaju strukturalne anomalije nastale intrauterino, u toku procesa organogeneze (proces stvaranja organa). Tačan uzrok nije poznat, a brojne teorije pokušavaju da objasne njihov nastanak. Poznate su embriološka teorija (zastoj u razvoju), mehanička (teorija pritiska), neuromuskularna, vaskularna i teorija koštanih, mišićnih i ligamentarnih anomalija.

    Kao uzrok nastanka kongenitalnih deformiteta stopala, najčešće se pominje neadekvatan položaj fetusa u uterusu (materici). Ustanovljen je i visok stepen zastupljenosti u čitavoj porodici, ali tačan način nasleđivanja nije poznat. Rana dijagnostika kongenitalnih deformiteta stopala je veoma značajna kako bi se korekcija deformiteta što pre započela. Dijagnostika može da se uradi odmah po rođenju, na osnovu izgleda stopala.

    Mozak dobija informaciju o položaju stopala, a samim tim i tela u prostoru, na osnovu čulnih saznanja, ali i na osnovu informacija dobijenih od receptora koji se nalaze u sastavnim delovima stopala. Stopalo s izraženim deformitetom šalje mozgu nepotpunu i neadekvatnu informaciju. Upravo zahvaljujući ovoj činjenici se dešava većina povreda stopala i skočnih zglobova.


    Veliki broj dece koja se bave sportom takođe imaju ravna stopala. Da li je to dovoljan rizik da zadobiju povrede donjih ekstremiteta?
    Da bi lečenje deformiteta bilo uspešno potrebna je, pre svega, rana dijagnoza i što raniji početak terapije, da bi se presekao tok spontane evolucije deformiteta i da bi se stopala dovela u svoj normalan oblik i položaj, i na taj način sprečile i sekundarne promene na susednim i udaljenim segmentima. Upornim radom i dobrim programom vežbi, uz saradnju sa roditeljima rezultati, neće izostati.

    Doktori koji ordiniraju

    Prof. dr Mirza Bišćević

    Vanredni prof spec ortopedije

    Dr Milica Antonić

    Specijalizant iz sportske medicine